Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb u ovoj godini očekuju pad realnog BDP-a od 0,7 posto, a u sljedećoj blag oporavak, uz rast od 1 posto. Investicije i izvoz trebali bi biti glavni nositelji oporavka u 2014., dok će osobna potrošnja stagnirati zbog zadržavanja visoke nezaposlenosti. Potražnja za radnom snagom ostat će slaba, a stopa nezaposlenosti nastavit će rasti na preko 20% u prosjeku za ovu i iduću godinu, navode iz EIZ-a u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly. Napominju kako će fokus ekonomske politike i dalje biti na fiskalnoj konsolidaciji, kako Hrvatsku očekuje pokretanje procedure pri prekomjernom deficitu, u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, te donošenje strogog plana smanjivanja fiskalnog deficita i ograničavanja rasta javnog duga. Smatraju i da Vladini planovi i projekcija izraženi u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike nisu dovoljno ambiciozni u smislu smanjenja deficita i javnog duga.
Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb u ovoj godini očekuju pad realnog BDP-a od 0,7 posto, a u sljedećoj blag oporavak, uz rast od 1 posto.
Investicije i izvoz trebali bi biti glavni nositelji oporavka u 2014., dok će osobna potrošnja stagnirati zbog zadržavanja visoke nezaposlenosti. Potražnja za radnom snagom ostat će slaba, a stopa nezaposlenosti nastavit će rasti na preko 20% u prosjeku za ovu i iduću godinu, navode iz EIZ-a u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.
Napominju kako će fokus ekonomske politike i dalje biti na fiskalnoj konsolidaciji, kako Hrvatsku očekuje pokretanje procedure pri prekomjernom deficitu, u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, te donošenje strogog plana smanjivanja fiskalnog deficita i ograničavanja rasta javnog duga. Smatraju i da Vladini planovi i projekcija izraženi u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike nisu dovoljno ambiciozni u smislu smanjenja deficita i javnog duga.
Desezonirani podaci o kretanju BDP-a ukazuju na to da je hrvatsko gospodarstvo nakon dužeg razdoblja pada, početkom ove godine ušlo u fazu stagnacije, ističu iz EIZ-a i navode kako je desezonirani BDP u drugom tromjesečju ostao na približno istoj razini kao u prvom, što je opet bilo otprilike jednako kao i u četvrtom tromjesečju prošle godine. Ipak, u usporedbi s drugim tromjesečjem prošle godine, BDP je smanjen 0,7%.
Tijekom ljetnih mjeseci smanjena je nezaposlenost, a turistička je sezona, sudeći prema službenim podacima, bila uspješna.
Međutim, postoji bojazan da su opažena povoljnija kretanja bila kratkog vijeka i povezana s ulaskom Hrvatske u EU, upozoravaju analitičari EIZ-a. Pritom navode kako posljednji podaci ukazuju na novi rast broja nezaposlenih, kako je izvoz roba oslabio, posebno u zemlje CEFTA-e, prerađivačka industrija nastavlja negativan trend, a usprkos dobroj likvidnosti bankarskog sustava, oporavak kreditiranja još uvijek nije na vidiku. Inflacija je u rujnu smanjena na 1,1%, što je ujedno i pokazatelj slabe domaće potražnje.
Uz takva kretanja, analitičari EIZ-a predviđaju da će se realni BDP u ovoj godini smanjiti za 0,7%, što je manji pad nego su očekivali krajem srpnja kada je njihova projekcija govorila o padu u ovoj godini za 0,9%. Prognoza za iduću godinu pak ostala im je nepromijenjena te očekuju blagi oporavak uz rast od 1%.
Procjenjuju kako će očekivano ubrzavanje rasta u eurozoni u idućoj godini stvoriti povoljnije prilike za izvoz koji bi trebao porasti za oko 1,5%, a očekuju i kako bi investicije javnog sektora trebale uzrokovati zaokret u ukupnim investicijama, uz rast od 1,5% u ovoj i 5% u idućoj godini.